SIMPOZIJ

Životi u pokretu – uvjeti u promijenjenom stanju granica

PARALELNI PROGRAM izložbe Crne krabulje

20. veljače 2018. od 17 do 20 sati

Naslanjajući se na moto međunarodnog umjetničko-istraživačkog projekta RISK CHANGE: Migracije su prirodni zakon. Sve se kreće, svi migriraju, simpozij nastoji potaknuti pitanja o poteškoćama i ograničenjima današnje pokretljivosti. Kao paralelni program uz izložbu Crne krabulje, okupljanjem teoretičara i praktičara različitih profila, tematizira krajnosti suvremene društvenosti. S jedne strane – pokretljivost, mobilnost, interkulturna suradnja; s druge – kontrola granica, izbjeglištvo, isključivanje. Kroz aktualne osvrte na odnose socijalnih politika, kulturnih praksi i migracijskih procesa, simpozij potiče interdisciplinarnu suradnju te razmjenu iskustava i perspektiva sa širokom publikom. Nastoji potvrditi migracije kao općevažeće načelo, istražujući njihove stvarne i fikcijske mogućnosti izvan dohvata zadanih granica. U fokusu su rizici promjena, (ne)mogućnosti snalaženja u situacijama poremećene sigurnosti i zaštite, stanja dezorijentiranosti, napor optimizma i zajedništva u vremenu sve bržeg podizanja zidova.

PROGRAM:
Jelena Prtorić (slobodna novinarka): Život pred granicom – neželjeni gosti na vratima Europe
Marijana Hameršak i Iva Pleše (Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb): Etnografija i slavonskobrodski kamp za izbjeglice
Marko Luka Zubčić (doktorand “Filozofije i suvremenosti” na Sveučilištu u Rijeci): Disequilibrium Utility: Loše oklade i osnovna dobra 
Renato Stanković (Odsjek za kulturalne studije, Filozofski fakultet pri Sveučilištu u Rijeci): Kulturne politike kao socijalne politike
Valentina Radoš (Muzej likovnih umjetnosti, Osijek): 25. Slavonski biennale i činiti stvari vidljivima

Nakon simpozija, u 20:30 sati održat će se plesna koreografija Migracije u izvedbi Plesnog ansambla Osnovne škole za klasični balet i suvremeni ples pri OŠ Vežica.

Koreografkinja: Kate Foley
Plesačice: Jana Budiša, Katja Butković, Lara Drljača i Jana Jakšić

 

SAŽECI IZLAGANJA

Jelena Prtorić (slobodna novinarka): Život pred granicom – neželjeni gosti na vratima Europe
Nakon dogovora Europske unije i Turske, potpisanog u ožujku 2016. godine, balkanska je ruta službeno zatvorena. Neslužbeno pak, stotine ljudi i dalje prelaze granice diljem rute. U Srbiji je trenutno oko 5000 registriranih izbjeglica, a otkada je Mađarska pooštrila kontrolu na svojim granicama, većina se migranata odlučuje na prolaz kroz Hrvatsku. Malo njih želi ostati. Za većinu je Hrvatska tek mjesto tranzita do zemalja zapadne Europe. Istodobno, najveći broj izbjeglica u Europu i dalje ulazi preko Italije, a mnogi od njih završe pješice prelazeći francusku granicu. Na ove dvije različite granice priče migranata su veoma slične – preživljavaju u nehumanim uvjetima, pomažu im nevladine organizacije ili lokalno stanovništvo dobre volje, a policija ih često (ilegalno) vraća natrag u zemlju iz koje su došli. Predavanje daje uvid u situaciju na granicama koje su samo prividno zatvorene, na položaj svih koji i dalje putuju prema Europi, ali su njihovi prijelazi rjeđe dokumentirani u medijima.

Marijana Hameršak i Iva Pleše (Institut za etnologiju i folkloristiku, ZG): Etnografija i slavonskobrodski kamp za izbjeglice
O balkanskom izbjegličkom  koridoru, humanitarno-sigurnosnoj formaciji uspostavljenoj u koordinaciji niza država i drugih aktera na prijelazu iz 2015. na 2016. godine na području zapadno balkanske izbjegličke rute, može se govoriti kao o mobilnoj detenciji koja se sastojala, s jedne strane, od zaključanih vlakova, autobusa i kolona koje je pratila i usmjeravala policija, te s druge, od kampova kao mjesta okupljanja različitih smjerova kretanja te neke vrste stanice, mjesta obaveznog zaustavljanja na putu. Od siječnja do travnja 2016. godine izlagačice su u više navrata boravile u Zimskom prihvatno-tranzitnom centru, odnosno slavonskobrodskom kampu za izbjeglice koji je u tom trenutku bio jedino mjesto u Hrvatskoj predviđeno za zaustavljanje izbjeglica. Izlaganje predstavlja kratak osvrt na metodološka pitanja, istraživačke metode i postupke (u rasponu od ulaska na teren te pitanja istraživačkih i sudioničkih uloga, preko promatranja i bilježenja do sudjelovanja, intervjua i razgovora) koje su izlagačice iskušavale i na kojima su ustrajavale tijekom boravka u kampu, a koje vide kao važne za razumijevanje samog kampa i onoga što se u njemu događalo.

Marko Luka Zubčić (doktorand “Filozofije i suvremenosti” na Sveučilištu u Rijeci): Disequilibrium Utility: Loše oklade i osnovna dobra 
Ako pristanemo na tezu iz socijalne epistemologije, da je najuspješnije društveno uređenje u rješavanju problema ono koje je pluralistično i inkluzivno, tada smo suočeni s masovnom proizvodnjom loših odluka. Može li se, stoga, oblikovati društveno uređenje u kojemu bi se analiza loših odluka koristila za poboljšanje uvjeta u donošenju boljih odluka? Mogu li se iskoristiti neke loše posljedice ljudskog djelovanja, poput masovnog turizma, smeća i onečišćenja – za doprinos proizvodnji osnovnih dobara? Disequilibrium Utility pristup jest dizajn sustava temeljen na tom pitanju, razvijen u suradnji s Idom Križaj Leko. Predavanje ukratko daje prikaz primarno epistemološke strane Disequilibrium Utility-ja, te predstavlja metodologiju za radionice temeljene na istome.

Renato Stanković (Odsjek za kulturalne studije, Filozofski fakultet pri Sveučilištu u Rijeci): Kulturne politike kao socijalne politike
Tema izlaganja je propitivanje uloge kulturnih politika u suvremenim društvima koja se nalaze pred izazovima političkih previranja, ekonomskih nejednakosti, tehnološke revolucije i drugih aktualnih globalnih procesa. Kultura je vrlo kompleksan diskurs koji osim pasivne komponente arhiviranja i prenošenja znanja i stavova kroz vrijeme sadrži i aktivnu komponentu sa snažnim kritičkim i transformacijskim potencijalom. Trebaju li kulturne politike zalaziti u sferu socijalnih politika? Jesu li institucije, ustanove i organizacije civilnog društva u kulturi, a time i pojedinci, dovoljno kapacitirani i sposobni za takvo usmjerenje? Cilj izlaganja je pokušati dati odgovore na navedena pitanja i vidjeti na koji način strateško planiranje kulture i umjetnosti može utjecati na osviještenost o bitnim problemima s kojima se danas suočavamo, te mogu li tako nastati kvalitetna rješenja tih problema.

Valentina Radoš (Muzej likovnih umjetnosti, Osijek): 25. Slavonski biennale i činiti stvari vidljivima
Dok se svjetlosnom brzinom virtualno putuje cijelim svijetom pomoću svega nekoliko pokreta prstima, s druge se strane stvarno kretanje ljudi usmjerava pomoću žilet-žice i podizanjem zidova. Principi tradicionalne demokracije paralizirani su pred jačanjem populizma i medijski kreiranih slika stvarnosti koje mimički imitiraju glas “naroda”. Promatrajući svijet iz te i takve perspektive, postaviti 25. slavonski biennale kao tradicionalnu smotru likovnog stvaralaštva činilo se gotovo pa nemoralno, imajući na umu snažnu komunikacijsku ulogu i moć koju umjetnost inherentno nosi. Natječajno pitanje, ujedno i naslov izložbe, (do kuda sežu) Granice vidljivosti naglasilo je moć sjećanja i zaborava, u ispreplitanju bio-političkih odnosa današnjice. Rezultirajući postav izložbe u Osijeku, koji kao tijelo nosi rane i traume nasilja još vidljivima od prošlog rata, nije nužno iznjedrio rješenje, ali je stvari učinio vidljivijima.

Podrška: Program Europske Unije – Kreativna Europa, Grad Rijeka, EPK – Rijeka 2020,  Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Izložba Crne krabulje je dio programske linije Kitchen – Centar za kreativne migracije koju Muzej moderne i suvremene umjetnosti razvija unutar četverogodišnjeg programa EPK, Rijeka 2020 – Luka različitosti.

eu-co-founded-mini  mk_logo  grad_logo Rijeka-2020-EPKarneval-party-ususret-finalnom-izboru-Europske-prijestolnice-kulture_article_full

Symposium

Lives on the Move – conditions in the altered state of borders 

The program accompanying Black Disguises exhibition 

20 February 2018, 17:00 – 20:00 h, MMSU, Krešimirova 26c

Following the motto of the international project RISK CHANGE, Migration is a natural law: everything moves, everybody migrates, this symposium aims to raise questions about limitations on today’s mobility. As the program that runs parallel to Black Disguises exhibition, it gathers theorists and empiricists of different profiles and thematizes the extremes of modern society. One the one side – movability, mobility and intercultural cooperation, on the other – border control, exile and exclusion. By reflecting on the relationships of social politics, cultural practices and migration processes, the symposium promotes interdisciplinary cooperation and encourages an exchange of experiences and perspectives with the audience. It intends to confirm migrations as a general principle, exploring their real and fictional possibilities outside the scope of the given borders. It draws attention to the risks of change and describes the (im)possibilities of finding one’s way in the situations of poor security, disorientation and a desperate struggle for optimism and togetherness in the times of building walls.

PROGRAM:

Jelena Prtorić (independent journalist): Life in Front of the Border – Unwanted Guests at Europe’s Door

Marijana Hameršak and Iva Pleše (Institute of Ethnology and Folklore Research, Zagreb): Ethnography and Refugee Camp in Slavonski Brod

Marko Luka Zubčić (doctorand of “Philosophy and Contemporariness” at the University of Rijeka): Disequilibrium Utility: Bad Bets and Basic Goods 

Renato Stanković (Faculty of Humanities and Social Sciences, Department of Cultural Studies, University of Rijeka): Cultural Policies as Social Policies

Valentina Radoš (Museum of Fine Arts, Osijek): 25th Slavonian Biennial and Making Things Visible

After the symposium, at 20:30, the Dance Ensemble of the Primary School for Classical Ballet and Contemporary Dance at “Vežica” Primary School will give a dance performance entitled Migrations.

Choreographer: Kate Foley

Dancers: Jana Budiša, Katja Butković, Lara Drljača and Jana Jakšić

ABSTRACTS:

Jelena Prtorić (independent journalist): Life in Front of the Border – Unwanted Guests at Europe’s Door 

After the European Union signed an agreement with Turkey in March 2016, the Balkans route was officially closed. Unofficially though, people are still crossing the borders along this route. There are approximately 5000 refugees registered in Serbia at the moment, and since Hungary intensified its measures of border control, the migrants have mostly been passing through Croatia. However, only few want to stay here. For most of them, this country is only a place of transit on their way to Western Europe. The largest number of refugees still enter Europe through Italy and many of them end up walking across the French border. On both sides of the border, the migrant stories are very much alike – they survive in inhumane conditions, receiving help from NGOs or benevolent locals, and the police often returns them (illegally) to the countries they come from. This lecture offers and insight into the situation on the borders, which are only purportedly closed, and reflects on the position of people who still travel to Europe, but their crossing of the borders is rarely documented in the media.

Marijana Hameršak and Iva Pleše (Institute of Ethnology and Folklore Research, Zagreb): Ethnography and Refugee Camp in Slavonski Brod

The Balkan refugee corridor, the humanitarian and safety formation developed by a number of states and protagonists at the end of 2015 and the beginning of 2016 along the Western Balkans route, may be described as a mobile detention. It consisted, on the one hand, of locked trains, buses and lines of people directed by police and, on the other hand, camps that represented a mandatory stop, a place where different routes meet. From January to April 2016, the authors stayed at the Winter Reception and Transit Center, i.e. the refugee camp in Slavonski Brod, on several occasions. At that time, the camp was the only place in Croatia where the refugees could stop on their way to Western Europe. The lecture will give an overview of methodological issues and research methods and procedures that the authors used during their stay at the camp (from the process of entering the field and the issues of researcher and participant roles, through observation and note taking to participation and interviews), which they consider significant for the understanding of the ways the camp functioned.

Marko Luka Zubčić (doctorand of “Philosophy and Contemporariness” at the University of Rijeka): Disequilibrium Utility: Bad Bets and Basic Goods

If we agree to the theory of social epistemology that the most successful social system is the one ofplurality and inclusiveness, then we are faced with a mass production of bad decisions. Can we form a social system in which the analysis of bad decisions would be used to improve the conditions for making better decisions? Can we employ some negative effects of human activities, such as mass tourism, waste and pollution to improve the production of basic goods?  Disequilibrium Utility is an approach in designing such systems developed in collaboration with Ida Križaj Leko. The lecture will give an overview of the primarily epistemological aspect of Disequilibrium Utility and present a methodology for organizing the corresponding workshops.

Renato Stanković (Faculty of Humanities and Social Sciences, Department of Cultural Studies, University of Rijeka): Cultural Policies as Social Policies 
This lecture examines the roles of cultural policies in contemporary societies faced with the challenges of political turmoil, economic inequalities, technological revolution and other global process. Culture is a very complex discourse that, apart from the passive element of archiving and transfer of knowledge and opinions through time, contains an active element with critical and transformational potential. Do cultural policies have to extend into the sphere of social policies? Do civil society institutions and organizations, as well as individuals working in the field of culture, have enough capacity for such an orientation? This lecture will try to provide answers to these questions. It will also try to examine the ways in which strategic planning of art and culture can influence the level of awareness about important issues of contemporary society and see if any effective solutions can be found to these problems.

Valentina Radoš (Museum of Fine Arts, Osijek): 25th Slavonian Biennial and Making Things Visible

While we can virtually travel the world by speed of light with just few taps of the finger, in real life the movement of people is controlled with razor wires, fences and walls. The principles of traditional democracy are paralyzed in front of the increasing populism and false images of reality that simulate the voice of “the people”. Observing the world from such perspective, it seemed almost immoral to hold the 25th Slavonian biennial as the traditional literary festival, bearing in mind the powerful communication role and effects that art can have. The biennial’s theme and title, the (how long are) the Borders of Visibility, explored the power of memory and oblivion in bio-political relations of today’s world. The resulting exhibition, held in Osijek, the city that still bears the wounds and traumas of the recent war, has not came up with the solution yet, but it has made things visible.

Support: the EU program Creative Europe, the Ministry of Culture of the Republic of Croatia, the City of Rijeka, EPK – Rijeka 2020

Black Disguises exhibition is part of the program called Kitchen – Center for Creative Migrations developed by the Museum of Modern and Contemporary Art Rijeka within the framework of the four-year program of the European Capital of Culture, Rijeka 2020 – Port of Diversity.

eu-co-founded-mini  mk_logo  grad_logo Rijeka-2020-EPKarneval-party-ususret-finalnom-izboru-Europske-prijestolnice-kulture_article_full

Advertisements